Iz povijesti
1. Povijest Tradicija kanonskopravne znanosti i izobrazbe - i na crkvenom i na građanskom području - prisutna je u Hrvata već od srednjega vijeka, što pokazuju statuti pojedinih gradova i pokrajina, a i filozofsko-teološke katedralne škole, studiji, javne poduke itd. Danas su kanonskopravna znanost i izobrazba kod nas uglavnom vezane uz teološke fakultete i teologije.... više
Novosti
Mr. sc. Lucija Boljat obranila doktorsku disertaciju
Novosti
Ponedjeljak, 10 studenog 2014 13:43

Na Fakultetu kanonskog prava Papinskog lateranskog sveučilišta u Rimu mr. sc. Lucija Boljat, rođ. Babić, obranila je 23. listopada disertaciju s temom »Il fedele laico nell’ufficio del giudice ecclesiastico. Sviluppo storico, prospettive, problematiche« (»Vjernik laik u službi crkvenog suca. Povijesni razvoj, perspektive, problematike«) izrađenu pod mentorstvom prof. dr. sc. Manuela J. Arroba Conde i sumentorstvom prof. dr. sc. Claudije Izzi i prof. dr. sc. Mattea Naccija. Obrana je održana javno, a u svečani čin obrane uveo je predsjednik Povjerenstva prof. dr. sc. Matteo Nacci.

Glavni cilj disertacije bilo je ispitivanje odnosa između vjernika laika i službe suca, s povijesnog, doktrinarnog i kanonsko-pravnog aspekta. Autorica se u radu služi analitičko–komparativnom metodom kojom prikazuje odredbe kanonskoga procesnog prava glede službe suca laika tražeći dodirne točke Zakonika latinske Crkve i Zakonika istočnih katoličkih Crkava, Upute Dostojanstvo ženidbe te partikularnog zakonodavstva Crkve u Hrvatskoj.

Disertacija je podijeljena na četiri glavne tematske cjeline kojima prethodi Uvod, a slijedi im Zaključak i Bibliografija.

U prvoj cjelini uvodnog karaktera, pod naslovom »Povijesno-pravni razvoj«, autorica daje prikaz temeljnih elemenata sudjelovanja laika u Crkvi, od njezinih početaka do danas. Autorica posebno obrađuje rad studijske grupe za obnovu knjige Zakonika o postupcima (De processibus) te živu i dugotrajnu raspravu u formuliranju kan. 1421, koji se odnosi na imenovanje biskupijskih sudaca. Sudac, budući da djeluje u ime Crkve, vrši pravu crkvenu službu u svrhu zaštite prava vjernika i očuvanja i promicanja crkvenog zajedništva. Riječ je dakle o službi istine i milosrđa u Crkvi i za Crkvu.

Druga cjelina naslovljena »Služba suca laika u važećim kanonskim odredbama«, ima za cilj pružiti okvir službe suca ponajprije u odnosu na vjernika laika kao člana Sudskog vijeća. Naglasak je stavljen na važeće propise o službi suca, posebno na njezinu trostruku svrhu: služiteljsku, pedagošku i spasenjsku, kao i važnost osobnosti suca. Autorica konstatira kako neučinkovitosti i zloporabe koje se javljaju u praksi uvelike predstavljaju posljedicu nedostatnog broja službenika pravde i njihove neadekvatne pripreme. Važeći Zakonik formalno ne predviđa posebnu obvezu dijecezanskog biskupa brinuti se o adekvatnoj pripremi službenika njegova suda, dok Uputa Dostojanstvo ženidbe potiče na temeljno obrazovanje, koje uključuje interdisciplinarni studij, progresivno iskustvo i permanentnu izobrazbu.

U trećoj cjelini disertacije, pod nazivom »Sudske službe«, autorica prikazuje ostale sudske službe koje je vjernik laik prikladan vršiti, a to su: izložitelj, izvjestitelj, sudac istražitelj, prisjednik i preslušatelj. Svaka od ovih figura ima svojih posebnosti i svoju važnost u kanonskom postupku. Nadalje, u trećem poglavlju, razmatrana je i jedna manje poznata figura: suca arbitra. Poslije kratkog uvoda u svaku od ovih figura koje vjernik laik može preuzeti, opisane su funkcije ili specifične zadaće svake službe.

U posljednjoj, četvrtoj cjelini »Problematičnosti i perspektive« autorica najprije obrađuje dvije struje misli koje su obzirom na (ne)mogućnost prenošenja svete vlasti nesakramentalnim putem bile prisutne nakon Drugoga vatikanskog koncila i tijekom radova na reviziji Zakonika, odnosno sakramentalnu i nesakramentalnu školu, koje su svojim doktrinarnim postavkama snažno utjecale i na konkretno reguliranje »sudjelovanja« laika u sudskoj vlasti u Crkvi. Nadalje je iznesena problematika koja je sve do Upute Dostojanstvo ženidbe iz 2005. godine bila naglašena u doktrini i sudskoj praksi mjesnih Crkava obzirom na konkretno vršenje službe suca laika i njezinih granica. Od ovih se iznose: povjeravanje predsjedanja sudskim vijećem sucu laiku; vođenje parnica kao sudac pojedinac, kao i imenovanje više sudaca laika u sudsko vijeće. A zaključno se kao primjer analizira aktualna situacija na teritoriju Hrvatske biskupske konferencije s obzirom na povjeravanje službi na crkvenim sudovima laicima.

U središtu autoričinog rada je naglasak na važnost kvalitetne pripreme osoba za vršenje službe suca, različite figure suca laika kao i perspektive za „potpuno“ sudjelovanje laika na sudskoj vlasti, koje autorica vidi u reviziji kanonskih odredbi kojom bi se laicima dopustilo vršenje službe suca pojedinca te povećanje broja sudaca laika u sudskim vijećima, sve u svrhu bržeg i efikasnijeg podjeljivanja pravde.

Na temelju dobivenih rezultata autorica je u svojemu radu pokazala da vjernik laik u službi crkvenog suca, uz prisutnost ljudskih, duhovnih, stručnih, crkvenih kvaliteta, može znatno pridonijeti dijeljenju pravednosti na crkvenim sudovima, napose kad je u pitanju rješavanje parnice o ništavosti ženidbe u razumnom roku. Rezultati razmišljanja, napose istaknute perspektive laika suca na crkvenom sudu, na tragu su rezultata razmišljanja i dijaloga s Treće izvanredne opće biskupske sinode na kojoj je naglašena potreba izbora i formacija laika kojima će služba na sudu biti prioritetna zadaća. Autorica kao dobar primjer vršenja službe suca ističe da su biskupi Hrvatske biskupske konferencije po tom pitanju napravili u proteklih deset godina hrabre i pozitivne odluke, a napose se prisutnost laika u službi suca očituje na Međubiskupijskim sudovima u Zagrebu kojima je moderator kardinal Josip Bozanić.

Sama obrana doktorskoga rada po mišljenju Povjerenstva bila je nadasve uspješna te je svesrdno pohvaljena i ocijenjena ocjenom summa cum laude. Članovi Povjerenstva pod više su vidova ocrtali iznimnu vrijednost ove disertacije te su osobito istaknuli originalnost autoričina pristupa predmetu istraživanja. Pritom su zaključili da bi disertaciju trebalo objaviti u cijelosti.

 
<< Početak < « 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 » > Kraj >>